Po mjeri čovjeka

Okusi

Okusi Zlatne Slavonije

Pomiješamo li autentičnost, domaće proizvode, neizmjernu gostoljubivost i stoljetnu vinarsku tradiciju, dobit ćemo Okuse Zlatne Slavonije. Prepustite im se u jednom od restorana koji nose oznaku Okusi Zlatne Slavonije.

Upoznaj

BEĆARAC

Bećarac je utkan u život i običaj Slavonije, a pogotovo Pleternice, koja je bila graničarski kraj. S bećarcem se rađalo, živjelo i umiralo. Na pleterničkom području bećarac je utkan u tradiciju šokaca, graničara i paura. Manje je poznato da je upravo Pleternica zaslužna za upoznavanje Austro-ugarske monarhije s bećarcem, a nakon Drugog svjetskog rata informacija seže čak i do Američkog kontineta.    

Ruho Pleternice krasi jedinstveni Trg bećarca, koji slavi nematerijalnu kulturnu baštinu bećarac, zaštićen i brižno čuvan od strane UNESCO-a. Trg bećarca postaje novi centar grada, početak svih turističkih priča i završetak obilazaka, uz suvenirnicu koja otvara svoja vrata upravo na Trgu bećarca.

Upoznaj

BARUN FRANJO TRENK

Obitelj Trenk obilježila je prvu polovicu 18. st. kako u vojničkom, tako i u kulturnom, ekonomskom, modnom i glazbenom životu Austrougarske Monarhije, Požeštine i pleterničkog područja. Obitelj Trenk potječe iz porodice slobodnih baruna „von der Trenck“, a spominju se kao feudalni gospodari iz srednje Njemačke, koji sredinom 15. st. sele u istočnu Prusku. Godine 1718. obitelj Franje Trenka na čelu s ocem Ivanom napušta Italiju te otac Ivan postaje zapovjednik krajiške tvrđave u Brodu na Savi.

Naglom temperamentu Franje, zahvaljujući kojem se uz njega vežu događaji poput krađe očeve kubure, ranjavanja brata, krađe očeve sablje, rastjeravanja piljarica i krađe voća na tržnici, lupanja školskog kolege svijećom po glavi i udaranja bakljom kolege tijekom tijelovske svetkovine, otac Ivan pronalazi rješenje te Franju i njegova dva brata dovodi kod Isusovaca u Požegu.

Otac Ivana Trenka kupuje od udovice grofa Teodora von Imbsena imanje Pleternicu te 16.11.1732. Franjo preuzima upravu nad dobrima. Oko sebe je okupio naoružane čuvare te ih nazvao pandurima. 1734. godine Trenk je osuđen na boravak u zatvoru iz razloga jer je na Sud u Osijek poslao svoga pandura umjesto sebe. Do suđenja je došlo zbog sukoba s hajducima i seljacima nakon krađe dva Trenkova konja, u čijem okršaju su Trenkovi panduri ubili jednog seljaka.

Trenk se koristi svojim plemićkim vezama te dolazi do same kraljice, Marije Terezije, koja ga pomiluje, a zauzvrat joj obećava da će se boriti za nju sa svojih 1000 pandura protiv pruskog kralja Fridriha.

Trenk okuplja pandure iz Požege, Pakraca, Brestovca, Stražemana, Velike, Kaptola, Cernika te najviše iz Pleternice. Opremio je 1022 pandura koji su svečano obučeni, s pratnjom 12 glazbenika, 27. svibnja 1741. prodefilirali Bečkim dvorom pred kraljicom i dvorskom svitom. Svi su ushićeno pljeskali junacima iz Hrvatske diveći se njihovim ratničkim odorama i pojavi. 

Franjo Barun Trenk bio je lucidni ratnik, ljubavnik i intelektualac. Tijekom svog kratkog i burnog života od 38 godina preživio je 102 dvoboja, ranjen je 14 puta, 2 puta je osuđivan, a umro je 4. listopada 1749. u Špilbergu kraj Brna, u kojemu je pokopan (u kapucinskoj crkvi).

Za Trenka i pandure vezane su 3 zanimljivosti: uvođenje vojne glazbe kao psihološkog čimbenika na neprijatelja naziva turkisch band, uvođenje kravate u vojnu odoru, po čemu su se prepoznavali te su ih u svijetu nazivali „Croatama“ odakle i naziv za današnju kravatu, i uvođenje manžeta ili ukrasne dugmadi na rukavima kaputa i košulja u vojnu odoru kako bi među vojnicima spriječio brisanje nosa ili masnih usta rukavima, što se također razvilo u modni detalj sve do danas.

Zanimljivo je da je Franjo barun Trenk za sebe govorio da je Slavonac, izdao je memoare koji se i danas dobro prodaju, a oko njegove smrti i dalje kruže priče i intrige.

S naslovom Baruna Trenka do sada brendiran je samo Vinjak Barun Trenk u Požegi, a kao otvorena mogućnost uvijek ostaje brendiranje na temu kravate ili ukrasnih dugmadi koje mogu postati i zaštitnim znakom Grada Pleternice.

Upoznaj

45. paralela

Kutjevačko vinogorje nalazi se na 45,3 paraleli, istoj onoj na kojoj se prostiru svjetski poznata vinogradarska područja kao što su Piemont, Val du Rhone, Bordeaux i Oregon. Uzgajaju se pretežno bijele sorte, a na prvome mjestu je graševina. Udomaćila se u Slavoniji, Baranji i Podunavlju.

Upoznaj

Muzej grada Pakraca

Smješten u objektu Malog dvora – Janković, ovaj muzej pripada dijelu zaštićene arhitektonske cjeline kompleksa Janković, koju čine još kurija te dvije gospodarske zgrade. Riječ je o središtu nekadašnjega pakračkog vlastelinstva bogate i značajne obitelji, sagrađenoga u 18. st. Kompleks je važan zbog činjenice da nigdje u Slavoniji uz dvorac nije očuvan i znatniji gospodarski kompleks. U njemu je sačuvana arheološka i kulturno-povijesna građa, etnografska baština te posebno zanimljiva numizmatička zbirka u kojoj se nalazi jedna od najljepših hrvatskih, ali i europskih kovanica koja je kovana upravo u Pakracu, u prvoj hrvatskoj kovnici novca

Osjeti

Sovsko jezero (Dilj)

Ovo je jedinstveni primjerak prirodnog jezera u brdsko – brežuljkastom području. Smješteno je na sjevernoj padini Dilja na nadmorskoj visini od 430 m. Okružuju ga šume hrasta, graba i bukve, a raznolika šumska i močvarna vegetacija i ugodna klima pozivaju na izlet u prirodu.

Osjeti

Toplice Lipik

Uživajte u toplicama u čijim su bogatstvima uživali stari Rimljani! Okružene stoljetnim perivojem ovi prirodni izvori ljekovite termalne vode imaju stalnu temperaturu izvorišta od 60°C, a zbog svog kemijskog sastava imaju izvanredne balneološke karakteristike.

Osjeti

Svetište Gospe od suza

U samom srcu Pleternice nalazi se Svetište Gospi od suza, mjesto susreta, molitve, mira i tišine. Pleternica je 2005. proglašena hrvatskim marijanskim svetištem. Svaki hodočasnik je  dobrodošao, a svaki putnik je primljen kao dragi gost Pleternice.

Upoznaj

MADAME CLIQOUT

Uz priču o vinu u pleterničkom kraju veže se i priča kako je iz Francuske dolazila madame Cliqout, koja je kao udovica u Francuskoj naslijedila vinograde i razvila dobar posao, po poznate hrastove bačve od čuvenog hrasta lužnjaka za barrique bačve. Uvjeti koji se postižu pomoću tih bačvi omogućavaju da vina preuzmu dio tanina iz bačve.

Za madam Cliqout veže se i priča da je u vrijeme ratne pomorske blokade prokrijumčarila 10 tisuća boca šampanjca u Kenigsberg, a odatle u Rusiju te njezin šampanjac postaje službeno piće mnogih dvorova. Nije bilo viđenijeg vladara koji nije htio uživati u čarobnim mjehurićima, a najstarija pronađena boca šampanjca na svijetu, pronađena u Baltičkom moru, je upravo od madame Cliqout. Također, za nju se veže i prvo postavljanje čepa na boce i polaganje vina za arhivu.

A madam Cliqout je, dolazeći u Slavoniju, u pleternički kraj po čuvene bačve, poklonila ovom kraju sadnice vinskih sorti iz kojih je kasnije nastala poznata sorta „Klikun“ (vino zelenkaste boje).

Zahvaljujući madame Cliqout i vinariji Markota čudesna zelenkasta tekućina ponovno je doživjela svoju renesansu na predjelu Klikuna kod Požeške Koprivnice, danas poznatom izletištu vinara, hodočasnika, biciklista i planinara.

Upoznaj

DIJECEZANSKI MUZEJ

Dijecezanski muzej sadrži veliku zbirku crkvenih umjetničkih predmeta, zbirku djela moderne i suvremene umjetnosti. U prizemlju muzeja izloženi su predmeti u vremenskom rasponu od 15. do kraja 18.stoljeća, a na katu od 19.stoljeće do danas. Fundus muzeja sastoji se od: sakralne zbirke, etnografske, grafičke, zbirke plaketa i zbirke moderne i suvremene umjetnosti. U stalnom postavu izložena je građa iz sakralne i zbirke moderne i suvremene umjetnosti.

Upoznaj

SLAVONSKI BANOVAC

Kovnica novca u Pakracu postojala je od 1256. do 1260. godine. Nakon toga je premještena u Zagreb. Ona je ako ne najstarija, jedna od najstarijih kovnica u Hrvatskoj. U izvorima se naziva camera de Puchruch ili camera de ultra Draua. Spominje se u povijesnom izvoru (isprava hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV od 16. prosinca 1256. godine).
U pakračkoj kovnici novca kovao se slavonski banovac. To je bio srednjovjekovni hrvatski novac namijenjen srednjovjekovnoj Slavoniji. S obzirom na dobru kakvoću, ovaj novac je bio u opticaju i u susjednim zemljama; Mađarskoj, Sloveniji, Rumunjskoj i Bosni.

Za vjerovati je da je upravo naša pakračka kuna bila inspiracija današnjem hrvatskom novcu. Naime , prije pojave kovanog novca , kunino krzno se koristilo kao platežno sredstvo!

Banovac je bio srebrni novac na kojemu je na prednjoj strani kuna u trku a na naličju patrijarhalni (dvostruki) križ s dvije okrunjene glave.

A danas svoj primjerak Slavonskog banovca možete i samostalno iskovati te ponijeti kući jedinstveni suvenir!

Upoznaj

ALARMNI SAT

Upravo je u Pakracu izumljen alarm! Na muzejskom tavanu čuvamo i jedan zaista poseban predmet, riječ je o izumu, alarmnom satu Konstantina Haidenegga. Konstantin Haidenegg je bio direktor Kraljevske pošte i brzojava u Pakracu krajem 19. i početkom 20.stoljeća, a spominje se i kao jedan od odbornika u Zastupstvu općine trgovišta Pakrac.

Jedna čudna i sretna okolnost nas je upoznala s ovim gotovo nama nepoznatom čovjeku unatoč svojoj važnoj funkciji koju je vjerojatno niz godina obavljao u Pakracu. Na otpadu je pronađen njegov izum, alarmni sat iz davne 1896. godine, a malo je nedostajalo da ovu izuzetnu napravu i ovog izuzetnog čovjeka nikada ni ne upoznamo. Alarmni sat Konstantina Haidenegga patentiran je 1896. u čak dva inozemna patentna ureda, jedan u Velikoj Britaniji i drugi u Švicarskoj. Koliko je novo patentirani sat bio ispred svoga vremena govori činjenica da se za potrebe alarma koristila baterija punjena električnom energijom daleko prije nego što su neki gradovi u Europi uopće vidjeli svjetlost električne energije. Sat je u svojoj osnovi bio mehanički, pokretan navijanjem opruge, no da biste namjestili alarm za određene potrebe u danu, tjednu ili mjesecu koristila se električna energija iz baterije koja bi pokretala zvonce koje bi služilo kao alarmna obavijest. Ne možemo se ne diviti poduzetnosti i inventivnosti ovog pakračkog izumitelja koji je u 19.stoljeću svoj izum ne samo kreirao već i uredno patentirao u inozemstvu.

Dokaz je to još jedan od mnogih kako je Pakrac bio sredina neizdvojiva iz Europe toga doba te kako se sa suvremenim stremljenjima mogao usporediti i sa većim centrima toga doba. Ono što je tužno jest kako je puno zanimljivih ljudi koji su ovaj grad činili posebnim i naprednim jednostavno zaboravljeno i izbrisano. Jedna od važnih zadaća muzeja  jest upravo očuvanje sjećanja na ovakve koji su važan dio grada i njegove povijesti te svakako moraju postati i dio memorije današnjih generacija.

Okusi

Saznaj više o slavonskom stolu:

Bilo da je riječ o kulenu, kobasici ili slanini, Slavoniju nitko ne napušta gladan. No nisu u pitanju samo mesne delicije. Slavonija je oduvijek bila područje bogato ribom, a ribarenje dio života.

Osjeti

Saznaj više o aktivnom danu u prirodi:

Blagi brežuljci obrasli šumama, jezera i rijeke, brojne planinarske staze i uređena izletišta čine Slavoniju destinacijom za rekreaciju i boravak u prirodi.

Upoznaj

Saznaj više o povijesti i budućnosti:

Prostor Slavonije obuhvaća veći broj atrakcija međunarodnog i nacionalnog značaja. Upoznajte i nematerijalnu baštinu ove regije – zaplešite šokačko kolo i zapjevajte bećarac.