Moć prirode

VIROVITIČKO - PODRAVSKA ŽUPANIJA

Domagoj Sever, HTZ galerija

Brdovita i zelena Slavonija

Virovitičko-podravska županija je županija koja diše punim plućima. Očuvane prirodne vrijednosti, rijeka Drava i geopark Papuk, slatinska sekvoja, ali i prelijepi dvorci obitelji Janković i Pejačević koji su ostavili tragove bogate plemićke tradicije u prostoru i tradiciji življenja predstavljaju samo dio onoga što ova županija nudi. Priroda ovdje živi kroz cijeli reljef – ravnice, rijeke i gore. Virovitičko-podravska županija je Slavonija koja iznenađuje – brdovita i zelena Slavonija, Slavonija sačinjena od vulkanskih stijena, šumskih slapova te biljnog i životinjskog svijeta koji u njoj obitava. Ljubitelji prirode i mira ovdje će zasigurno pronaći svoje carstvo. A svoje carstvo su ovdje pronašli i plemići koji su na ovom prostoru gradili svoje dvorce i kurije te ostavili neizbrisive tragove u stilu života.

GROFOVA POUČNA STAZA NA JANKOVCU
Saša Pjanić

GROFOVA POUČNA STAZA NA JANKOVCU

Osjeti

Poučna staza izgrađena je u najljepšem dijelu Park-šume Jankovac uz planinarski dom, jankovačka jezera i slap Skakavac. Staza je ime dobila po grofu Josipu pl. Jankoviću, prvom čovjeku koji je spoznao estetske i krajobrazne vrijednosti te doline. Papuk je građen pretežno od eruptivnih stijena, ali su na planini mjestimično istaloženi i vapnenački slojevi. Jankovac je nastao upravo na tim slojevima na sjevernim obroncima Papuka, na nadmorskoj visini od 475 metara. Jankovac je okružen lijepim šumama, naročito bukovom u kojoj se mogu vidjeti posebno vrijedna stabla.

Stube, pješački drveni mostići i rukohvati, omogućuju posjetiteljima pristup najljepšim prizorima Jankovca, a poučne table uz stazu pričaju priče o prirodnim i kulturno-povijesnim zanimljivosti. 

DVORAC PEJAČEVIĆ
Saša Pjanić

DVORAC PEJAČEVIĆ

Upoznaj

Grad Virovitica skriva turistički biser Slavonije – Dvorac Pejačević, čija je izgradnja trajala četiri godine, a započela je 1800. Sagrađen je na mjestu porušenog srednjovjekovnog burga, a podignuo ga je grof Antun Pejačević. Dvorac je opasan suhim opkopom, koji je na sjevernoj strani premošćen zidanim mostom. Okružen parkom, dvorac Pejačević i danas je glavno obilježje grada Virovitice.

Odlikuje se barokno–klasicističkim stilskim karakteristikama, a okružen je skladnim parkom koji je zaštićeni spomenik parkovne arhitekture. Unutar dvorca se smjestio Gradski muzej Virovitice u kojem posjetitelji mogu razgledati kulturno-povijesnu, etnografsku, arheološku, likovnu te dokumentacijsku zbirku. Muzej ima oko 5.000 predmeta od kojih je 880 izloženo u stalnom postavu, a njima se prikazuje život virovitičkog kraja od mlađeg kamenog doba do prvih desetljeća 20. stoljeća.

Zanimljivosti

Orahovačko jezero

Osjeti

Rupnica

Osjeti

Mamutovac u Slatini

Osjeti

Ružica grad

Upoznaj

Restorani i kušaonice vina

Upoznaj

Križnica

Upoznaj

Med

Okusi

Mikeši

Upoznaj

SLATINSKI BISER
Saša Pjanić

SLATINSKI BISER

Okusi

U Slatini, na samom prijelazu iz 19. u 20. stoljeće je postojala prva tvornica pjenušavog vina čiji je osnivač i vlasnik bio knez Schaumburg-Lippea, njemački veleposjednik. On je imanje, koje je obuhvaćalo zemljište s velikim šumskim površinama, vinogradima, voćnjacima i razne gospodarske pogone, kupio 1841. godine od obitelji Pejačević. U velikom je podrumu već 1864. počela i sve do 1912. godine radila tvornica pjenušavog vina od grožđa sorte kadarka.

Već prve godine proizvedeno je 2000 boca pjenušca, ali zbog nemogućnosti transporta i visoke cijene prodaja je bila vrlo slaba. Kad je 1866. godine za upravitelja iz Njemačke došao Otto Rockhror, uređen je podrum, nabavljena je nova oprema te se počelo ulagati u marketing. Rockhror je tehnološki odvojio proizvodnju vina, piva i pjenušca. To je vrijeme kada tvornicu posjećuju ugledni gosti i učenici škola, a vino se izlaže u Zagrebu i šalje u Njemačku. Već 1898. godine proizvedeno je 15.860 boca pjenušca i 697 hektolitara vina.

Danas se, iz tog istog podruma, i dalje proizvodi pjenušavo vino u potpunosti prirodno i ručno, prema Dom Pérignon metodi proizvodnje.

DRAVSKA PRIČA
Matija Turkalj

DRAVSKA PRIČA

Upoznaj

Informativno-edukativni centar i hostel Dravska priča, okružen zaštićenim perivojem savršeno je mjesto za sve one koji uz odmor u prirodi žele nešto i naučiti. Centar obiluje različitim sadržajima za posjetitelje, kao što: oporavilište za rode, poučna staza o vrstama drveća i grmlja u perivoju, sjenica, Vodena i Zelena učionica za provedbu edukativnih programa na otvorenom, hotel za kukce, CITES edukativni kutak, suvenirnica, bio-istraživačka stanica, a osim navedenog, posjetiteljima su na raspolaganju 34 kreveta i 76 bicikala za različite uzraste.

Sam objekt nalazi se na području UNESCO prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav i na samoj trasi biciklističke rute EuroVelo 13/Ruta željezne zavjese. Informativno-edukativni centar i hostel  smješteni su u objektu koji je izgrađen u 19. stoljeću kao ladanjska kuća plemićke obitelji Drašković. Do rijeke Drave vodi poučna staza 'Dravi u zagrljaj' dužine 800 metara.

RIBOLOV
Saša Pjanić

RIBOLOV

Osjeti

Rijeka Drava je najveća i najbogatija ribolovna voda na području Virovitičko-podravske županije. Obiluje gotovo svim vrstama slatkovodnih riba. U stotinjak kilometara svog toka ovim područjem Drava nudi gotovo bezbroj mjesta za uspješan ribolov. Kao osobito ribolovno područje ističe se područje Križnice, u blizini Pitomače, gdje se susreću stari i novi tok rijeke Drave.

Na svega 7 km južno od Virovitice smješteni su Virovitički ribnjaci – niz od 9 ribnjaka koji predstavljaju najveće i najbogatije ribolovne vode na virovitičkom području. Ribnjaci obiluju mnogim vrstama slatkovodnih riba kao što su som, štuka, smuđ, amur, linjak, a česti su kapitalni primjerci ulova pojedinih vrsta. Svi ljubitelji prirode i ovog sporta su dobrodošli tijekom cijele godine.

 

 

Više informacija o turističkoj ponudi Županije saznajte na web stranici turističke zajednice.

Posjeti Slavoniju

Saznaj više o slavonskom stolu:

Okusi

Saznaj više o aktivnom danu u prirodi:

Osjeti

Saznaj više o povijesti i budućnosti:

Upoznaj

Priče iz Slavonije